analytics

24 новембар, 2011

NEJEDNAKOST U ZDRAVLJU - PSIHOSOCIJALNI FAKTORI

Ateroskleroza je manja što su ženke babuna dominantnije. Isto je dokazano i za ljudsku vrstu. HDL je viši kod dominantnih babuna, kao što je i kortizol značajno viši nakon pola sata od buđenja kod nižih društvenih slojeva.




Ovo deluje neobično i primamljivo... Naučnici su okrenuti lečenju pacijenata zaboravljajući na socioekonomske razlike koje još uvek postoje. Oni doduse i moraju zaboraviti na njih, jer na njih nemaju nikakvog uticaja, i ne razumeju se u to. Usled ove nejednakosti u smislu i dostupnosti i razvijenosti zdravstvene zaštite, dolazi i do različite dužine života u različitim delovima sveta. A svi smo jedna ista vrsta.        
Tako, na primer, iste godine na planeti, u Lesotu, za muškarce, očekivani životni vek je 45 godina, a na Islandu 82 godine. Za žene u Zimbabveu 42 godine, a u Japanu 86 godina.


   











Nema nijednog biološkog razloga zašto bi ovo bilo ovako. Još bolji primer je da u najsiromasnijem delu Glazgova, u Kaltonu, očekivani vek je 54 godine. Istovremeno 11 km dalje, u nabogatijem delu Glazgova, u Lenziju je 82 godine. Za Kalton, to je 8 godina manje nego prosečni životni vek u Indiji (62g). Odakle ova razlika? U Indiji 3/4 stanovnistva živi sa 2$ ili manje, što se za stanovnike Škotske ne može reći. U socioekonomskom pogledu, odatle je uzrok. Ne u razlici među zemljama, jer u Škotskoj ljudima ne preti malarija ili neka druga dijareična oboljenja... oni umiru od kardiovaskularnih bolesti, maligniteta, alkoholizma i nasilnih smrti. Postoje, dakle, razlike između pojedinih delova iste zemlje, pa i gradova.
Postoje i razlike između pojedinih zemalja. Englezi više oboljevaju i umiru od bolesti srca, šećerne bolesti i tumora nego Amerikanci u onom delu stanovništva koji dobro zarađuje.

    
     











Delatnosti kojima se ljudi bave takođe određuju dužinu života. Administracija je život, sve ostalo su sitnice!!!

    
 











Žene koje u kući vode računa o svemu u kući duže žive. Isto to, za muškarce nema značaja.



     










Zdravstvena nejednakost u Engleskoj potiče od socijalne nejednakosti (kao uostalom i na drugim mestima u svetu). Najduže će živeti oni koji najviše zarađuju. Neke promene bi trebalo uvesti:
  • omogućiti svakom detetu jednak početak po rođenju
  • omogućiti svoj deci i odraslima maksimalnu pažnju o njihovom zdravlju tokom celog života
  • napraviti fer zapošljavanje i dobre uslove na radu
  • obezbediti zdrav standard za život za sve
  • napraviti zdrava i održiva staništa kao takva
  • pojačati mere prevencije zdravlja

( Ovih 6 postulata, važnih predavaču izgledaju doduše kao prelazak iz feudalizma u komunizam??!!! )

Za uticaj psihosocijalnih uslova, najbolji primer je opet Škotska. U odnosu na Mančester i Liverpul, iako su sva tri grada industrijski gradovi, najviše se umire u Glazgovu. Za to su odgovorne: smrt zbog upotrebe narkotika, alkohol, samoubistva i spoljašnji faktori kao npr. nasilne smrti. Nešto malo više imaju karcinoma pluća i kardiovaskularnih oboljenja, što se u ovom momentu navodi kao posledica neprilagođenog života. Mada, nigde nije navedeno da li je taj povećani broj značajan ili ne.

Predavanje: Professor Sir Michael Marmot sa Cardiology and the Diaetes at the limits. Lancet lecture. February 25-28 2011, University of Cape Town, South Africa







Нема коментара :

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.