Uprkos stalnim apelima i akcijama, dobrovoljnih davalaca krvi nema dovoljno. Škotski naučnici su sada nadomak velikog rešenja – proizvodnje krvi u velikim količinama. Neophodno je da krv bude kvalitetna, ali i jeftina.
Mnogi ljudi redovno daje krv – za njih je to već rutina. Ali, nema ih
dovoljno. Širom sveta traje borba za nove davaoce kako bi se donekle
pokrile velike potrebe bolnica i ordinacija. Pa čak i kada neko ima
dobru volju da mu se kroz iglu uzme pola litra krvi, potrebne su razne
provere – na HIV, hepatitis i slično. Kada bi se krv proizvodila
serijski, greške ne bi bilo.
Upravo na tome rade naučnici širom sveta. S napretkom u istraživanju
matičnih ćelija cilj je sve bliži. Na novim tehnikama rade i naučnici
škotskog centra za regenerativnu medicinu u Edinburgu. Već beleže i prvi
uspeh: Pred tim centrom i kompanijom Roslin Cells je odobrenje britanske regulatorne agencije za proizvodnju veštačke krvi.
Ne sme da bude skupo
Naučnici su radili sa embrionalnim matičnim ćelijama i pretvorili su ih u
crvena krvna zrnca. Sada se pre svega koncentrišu na odrasle matične
ćelije. Bilo bi moguće od toga proizvesti crvena krvna zrnca, pojašnjava
Mark Tarner, jedan od naučnika iz Edinburga. „Mi takve ćelije možemo
tako pripremiti u laboratoriju da proizvode veće količine krvnih
ćelija“, veruje Tarner.
Od 2009. godine Škoti istražuju mogućnosti proizvodnje veštačke krvi. Uz
dopuštenje vlasti konzorcijum sastavljen od Regenerativnog centra u
Edinburgu i firme Roslin Cells želi da proširi kapacitete. Samo
tako je moguće proizvesti potrebne količine crvenih krvnih zrnaca, koje
su nužne za kliničke testove. „Treba voditi računa o troškovima
proizvodnje. Nema smisla proizvoditi milion krvnih stanica za milion
funti. U tom slučaju ih niko ne bi koristio“, kaže Tarner.
Pri veštačkoj oplodnji u Velikoj Britaniji moguće je proizvesti više
embriona nego što je usađeno u materice. Oni se skladište i nakon
određenog roka se stavljaju na raspolaganje za istraživanja. Mnogi ljudi
su protiv korišćenja embriona za istraživanja.
Ipak, kod istraživanja veštačke krvi nema razloga za brigu, kaže
bioetičar Džon Heris sa Univerziteta u Mančesteru. Istraživanja odraslih
matičnih ćelija etički nisu sporna jer one ne potiču od embriona već od
ćelije kože odraslog čoveka. „Te stanice su preprogramirane na
pluripotentno stanje, koje je vrlo blizu embrionalnom stanju. Ali to
nije embrion.“
Veštačka krv bi morala da ispuni niz uslova – ne sme biti uzročnik
bolesti, mora biti dugotrajna, jeftina i dobro podnošljiva za pacijente.
Ako se ti uslovi ispune, nema sumnje da će to biti jedno od najvećih
otkrića u istoriji medicine. Samo u Nemačkoj godišnje se koristi 4,5
miliona kesa s krvlju i to za žrtve saobraćajnih nesreća ili prilikom
operativnih zahvata kod pacijenata obolelih od raka – kroz postupak
hemoterapije telo često ne može da veže novu krv.
Нема коментара :
Постави коментар
Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.