Istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal povezalo je
smanjen fetalni rast u prvom trimestru tudnoće s lošijim profilom
kardiovaskularnih rizičnih čimbenika u djece školske dobi, sugerirajući
ključnu ulogu ranog fetalnog razvoja na kasnije kardiovaskularno
zdravlje.
Istraživanje je pokazalo
da su djeca, čija je dužina tijekom prvog trimestra bila najmanja, u
kasnijoj životnoj dobi imala veći postotak ukupnog masnog tkiva, veći
omjer androidnog i ginoidnog masnog tkiva, veće vrijednosti
dijastoličkog arterijskog tlaka i ukupnog kolesterola, u odnosu na onu
djecu, čija je dužina u prvom trimestru bila najveća. Restrikcija rasta
tijekom prvog trimestra također je bila povezana s većim rizikom za
grupiranje kardiovaskularnih rizičnih čimbenika u djetinjstvu. Fetalni
rast nije bio povezan s indeksom tjelesne mase u djetinjstvu,
vrijednostima sistoličkog arterijskog tlaka te koncentracijom inzulina i
triglicerida.
Autori napominju da niska porođajna težina i manja veličina ploda u
ranoj trudnoći sami po sebi nisu uzrok kardiovaskularnih bolesti, nego
simptomi čimbenika koji štetno utječu na fetalni razvoj.
Potrebna su dodatna istraživanja kojima bi se utvrdio biološki
mehanizam i dugoročne posljedice ovih asocijacija. U budućnosti,
provođenje strategije poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja moglo bi
početi u ranoj trudnoći ili čak prije začeća.
U istraživanju je sudjelovalo 1184 djece, podijeljene u grupe prema
fetalnoj dužini `tjeme-trtica` na kraju prvog trimestra. U dobi od 6
godina djeca su testirana na rizične čimbenike za razvoj
kardiovaskularnih bolesti - indeks tjelesne mase, distribucija masnog
tkiva, vrijednosti arterijskog tlaka, koncentracija kolesterola i
inzulina u krvi.
