analytics

23. фебруар 2014.

IZNENAĐENJE

U vezi sa gojaznošću... Blaga gojaznost je prednost kod bolesnika sa kardiovakularnim oboljenjima.
Ovaj paradoks dosadašnje nauke su dokazali Danci.

07. фебруар 2014.

Duboka venska tromboza (DVT) se sada leči kod kuće

Duboka venska tromboza (DVT) je ozbiljna bolest jer se može komplikovati plućnom embolijom i posttrombotičnim sindromom. Javlja se u 1-3 slučajeva na 1000 ljudi. Do pre 10g se ova bolest lečila isključivo u bolnici a lečenje je trajalo nedelju do dve. Jedan od najbitnih faktora za bolničko lečenje je bilo mirovanje da se tromb ne bi pokrenuo i zapušio krvni sud koji pluća snabdeva krvlju (plućna embolija). Drugi važan razlog je bio što se lek pravio na taj način da su analize krvi bile potrebne svakoga dana i po nekoliko puta dnevno.

06. фебруар 2014.

Rani fetalni razvoj ima utjecaj na kardiovaskularno zdravlje

David Čičić, dr. med.


Rani fetalni razvoj ima utjecaj na kardiovaskularno zdravlje 

Istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal povezalo je smanjen fetalni rast u prvom trimestru tudnoće s lošijim profilom kardiovaskularnih rizičnih čimbenika u djece školske dobi, sugerirajući ključnu ulogu ranog fetalnog razvoja na kasnije kardiovaskularno zdravlje.
 
Istraživanje je pokazalo da su djeca, čija je dužina tijekom prvog trimestra bila najmanja, u kasnijoj životnoj dobi imala veći postotak ukupnog masnog tkiva, veći omjer androidnog i ginoidnog masnog tkiva, veće vrijednosti dijastoličkog arterijskog tlaka i ukupnog kolesterola, u odnosu na onu djecu, čija je dužina u prvom trimestru bila najveća. Restrikcija rasta tijekom prvog trimestra također je bila povezana s većim rizikom za grupiranje kardiovaskularnih rizičnih čimbenika u djetinjstvu. Fetalni rast nije bio povezan s indeksom tjelesne mase u djetinjstvu, vrijednostima sistoličkog arterijskog tlaka te koncentracijom inzulina i triglicerida.

Autori napominju da niska porođajna težina i manja veličina ploda u ranoj trudnoći sami po sebi nisu uzrok kardiovaskularnih bolesti, nego simptomi čimbenika koji štetno utječu na fetalni razvoj.

Potrebna su dodatna istraživanja kojima bi se utvrdio biološki mehanizam i dugoročne posljedice ovih asocijacija. U budućnosti, provođenje strategije poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja moglo bi početi u ranoj trudnoći ili čak prije začeća.

U istraživanju je sudjelovalo 1184 djece, podijeljene u grupe prema fetalnoj dužini `tjeme-trtica` na kraju prvog trimestra. U dobi od 6 godina djeca su testirana na rizične čimbenike za razvoj kardiovaskularnih bolesti - indeks tjelesne mase, distribucija masnog tkiva, vrijednosti arterijskog tlaka, koncentracija kolesterola i inzulina u krvi.